Helicobacter pylori

O BAKTERIJI HELICOBACTER PYLORI

Helicobacter pylori je spiralna, Gram negativna bakterija koja može preživjeti s minimalnom količinom dostupnog zraka. Ima 4 do 7 bičeva koji joj služe za pokretljivost. Duga je 3 do 5 µm i promjera 0.5 µm. Optimalna temperatura na kojoj uspješno raste je 35⁰C do 36⁰C. Uspješno preživljava u želucu jer je idealno vrlo kiselo okruženje, s vrijednostima između pH 3 i pH 7. Bakterija je otkrivena 1983. godine, a njezin genom je u potpunosti poznat od 1997. godine.

Slika Helicobacter pylori bakterije

Bakterija H. pylori potvrđeni je uzročnik gastritisa i peptičke ulkusne bolesti te dokazani rizik za razvoj ozbiljnih bolesti želuca.

INFEKCIJA BAKTERIJOM HELICOBACTER PYLORI

Infekcija bakterijom Helicobacter pylori jedna je od najčešćih svjetskih infekcija. Procjenjuje se da je oko 50% svjetske populacije zaraženo ovom bakterijom. Nakon otkrića bakterije provedena su brojna istraživanja kojima je potvrđena temeljna uloga bakterije Helicobacter pylori pri razvoju dispepsije, kroničnoga gastritisa, želučanog i duodenalnog ulkusa (čira), a potom i uloga u nastanku želučanog karcinoma. 1994. godine Svjetska zdravstvena organizacija svrstala ju je u karcinogene prvog reda. Unatoč činjenici da infekcija neizbježno rezultira razvojem različitih stupnjeva gastritisa, 80% inficiranih neće imati značajnije gastrointestinalne tegobe. U oko 10% osoba razviti će se peptički ulkus (čir), dok će se kod oko 1% zaraženih osoba razviti karcinom želuca.

Način prijenosa infekcije bakterijom Helicobacter pylori još uvijek nije potpuno istražen. Sva dosadašnja ispitivanja govore u prilog tome da se infekcija prenosi izravno od zaražene osobe na zdravu osobu. Iako je prisutnost H. pylori dokazana i kod kućnih ljubimaca, način prijenosa sa životinja na ljude još uvijek nije dokazan. Infekcija bakterijom Helicobacter pylori uglavnom se stječe u djetinjstvu. Veća je mogućnost infekcije kod djeteta kojem roditelj ponudi prožvakanu hranu (primjerice u zemljama gdje je to dio kulture) te kod boravka u većem kolektivu (velike jasličke i vrtićke skupine). Iako kod djece ona može spontano nestati, jednom prisutna infekcija traje godinama, a spontana eradikacija je vrlo rijetka. Helicobacter pylori se može pronaći i u otpadnim vodama, te u kontaminiranoj hrani. Dosadašnja istraživanja pokazala su da postoji nekoliko rizičnih čimbenika za infekciju Helicobacter pylori: dob, socioekonomski status, genetski čimbenici te povećana izloženost infekciji (primjerice kod zdravstvenih djelatnika).

Učestalost infekcije u odrasloj populaciji Hrvatske je visoka, čak 68%. U sjevernim područjima oko 73% (Međimurje 68,9%, Krapinsko-zagorska županija 78,8%, Koprivnica 72,2%, Varaždin 76,8%, Vrbovec 73,1%) dok je u priobalnim područjima 66% (zadarsko područje). (Strnad i sur.)

TERAPIJA ISKORIJENJIVANJA BAKTERIJE HELICOBACTER PYLORI

Obzirom na činjenicu da kod određenog broja pacijenata infekcija Helicobacter pylori može izazvati ozbiljne bolesti, većina se stručnjaka slaže da infekciju treba liječiti, odnosno provesti eradikacijsku terapiju. Eradikacijska terapija najčešće uključuje kombinaciju barem tri lijeka; najmanje dva antimikrobna lijeka koji će djelovati na samu bakteriju te jedan lijek koji umanjuje izlučivanje želučane kiseline. Danas se primjenjuje nekoliko terapijskih shema koje uključuju kombinacije navedenih lijekova, uz očekivanje da će jedna od njih imati uspjeha. Rezultati kontroliranih studija pokazuju relativno nisku stopu od samo 70% uspješnosti liječenja, pri čemu se kao glavni razlog navodi porast otpornosti ove bakterije na antibiotike. Istraživanja pokazuju da broj sojeva Helicobacter pylori rezistentnih na antibiotike raste na globalnoj razini. Primjerice, u sjevernim područjima Hrvatske primarna je rezistencija na klaritromicin sa sa 7% iz 1999. godine porasla na 25,6% u 2011. godini, a u priobalnom području je 22% (Katičić i sur.). Izazov za znanost predstavlja i činjenica da nema otkrića novih lijekova te je potrebno postaviti nove smjernice u terapiji ili uvođenje novih tvari koje će biti učinkovite kod Helicobacter pylori infekcije.

PROBIOTIČKI SOJEVI I LIJEČENJE HELICOBACTER PYLORI INFEKCIJE

Smjernice za liječenje infekcije Helicobacter pylori donesene 2012. godine potvrđuju pozitivan učinak pojedinih sojeva kultura mikroorganizama, poput vrsta Lactobacillus, na poboljšanje uspjeha liječenja. Liječenje antibioticima u kombinaciji s lijekom koji umanjuje lučenje želučane kiseline, iako u skladu sa svim prihvaćenim smjernicama, ponekad je neuspješno. Osim dokazane sve veće rezistencije bakterije Helicobacter pylori na antibiotike, liječenje može izazvati neugodne nuspojave, zbog kojih bolesnici odustaju od uzimanja lijekova ili ih ne uzimaju prema preporukama svojeg liječnika. Na osnovi rezultata kliničkih istraživanja, a prema zaključcima posljednjeg sastanka grupe europskih stručnjaka iz područja gastroenterologije ( European Helicobacter and Microbiota Study Group), u Hrvatski postupnik za dijagnostiku i terapiju infekcije Helicobacter pylori uključena je smjernica za uvođenje probiotika kao dodatka eradikacijskoj terapiji. Uvođenje probiotika uz eradikacijsku terapiju može smanjiti intenzitet neugodnih nuspojava poput povraćanja, konstipacije i proljeva, te indirektno poboljšati uspjeh same terapije. Svaka infekcija utječe na slabljenje prirodne otpornosti organizma pa se, uz terapiju lijekovima, mogu uključiti sastojci za jačanje imuniteta kako bi se organizam učinkovito obranio od neželjene infekcije. Znanstvena ispitivanja dokazuju da infekcija Helicobacter pylori dovodi do nastanka oksidativnog stresa te uzrokuje stvaranje slobodnih kisikovih spojeva koji oštećuju sluznicu želuca. Zato je poželjno uzimati i antioksidanse. Kod Helicobacter pylori infekcije nelagodu izaziva pojačano lučenje želučane kiseline, koja se može ublažiti mineralnim tvarima za neutralizaciju kiselosti. Pretpostavlja se da uvođenje dodataka prehrani s probioticima može utjecati na snižavanje stope neželjenih učinaka primjene antibiotika. Na žalost, probiotici koji djeluju na crijevnu mikrofloru ne mogu direktno utjecati na eradikaciju bakterije Helicobacter pylori. Upravo je zbog toga važno otkriće Pylopassa, specifičnog soja koji djeluje u želucu. Kako Pylopass ima učinak samo na Helicobacter pylori, očekuje se da će njegov doprinos uspješnom liječenju biti sve veći.

PUBLIKACIJE

SAZNAJTE VIŠE NA SLUŽBENOJ PYLOPASS™ STRANICI